AD Orion

Astronomsko društvo Orion

Istraživanje Sunčevog sistema u 2015.

Smatram da se s punim pravom može reći da je 2014. godina bila veoma zanimljiva za sve ljubitelje astronomije i istraživanja svemira. Dovoljno je nabrojati neke od uspjeha koje su postigle različite (ne)državne agencije širom naše Planete da bi se uvjerili kako ovi vidovi istraživanja ne gube svoj zamah, već naprotiv dobivaju novi kvalitet i sve više podižu ljestvicu naših očekivanja. Uspjesi Kine, Indije i Japana pokazuju da na ovaj teren ulaze novi igrači, željni dokazivanja i pokazivanja svoje tehnološke moći, tako da ćemo pored Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Evrope u budućnosti jednim okom motriti i nove svemirske sile i akcije koje preduzimaju.

U 2014. godini smo svjedočili kako je „Kina poslala lender i rover na Mjesec; Indija kompletirala prvu misiju u duboki svemir, šaljući letjelicu u orbitu Marsa; a Japan lansirao  letjelicu Hayabusa2, koja će se sresti sa asteroidom i poslati njegove uzorke nazad na Zemlju.“[1] Letjelica Rosetta i prateći lender Philae dospjeli su do komete 67P/Churyumov-Gerasimenko, a NASA je provela testiranja svoje nove nade, svemirskog broda Orion. Završiću izlaganje informacijom da je Opservatorija ALMA započela posmatranja u 2013. godini, ali da je tek u 2014. postigla puni kapacitet ili „optimalnu radnu temperaturu“. S obzirom na činjenicu da bi izlaganje svih bitnijih uspjeha iz 2014. godine zauzelo više prostora nego što je predviđeno za ovaj članak, zaustaviću se na ovom mjestu, uz obećanje da će godina iza nas biti teme nekog drugog teksta.

Zato, hajde da pogledamo samo neka od uzbudljivih dešavanja predviđenih za 2015. godinu.

Dawn misija

Ova NASA-ina misija je lansirana 2007. godine sa ciljem da istraži dva najveća tijela asteroidnog pojasa Vestu i Ceres. Dawn je jedinstvena misija u odnosu na bilo koju raniju  iz dva razloga. To je prva letjelica koja će orbitirati oko dva različita terestrijalna tijela, a osim toga je i prva NASA-ina istraživačka misija koja koristi ionsku propulziju da bi ušla u orbitu oko nekog nebeskog tijela. Naučnici se nadaju da će Dawn pomoći da se nađu odgovori na pitanje uslova koji su vladali prilikom formiranja Sunčevog sistema.

1Vesta je jedan od najvećih asteroida Sunčevog sistema sa srednjim prečnikom od 525
km. To je stjenovito tijelo i drugi najmasivniji asteroid nakon Ceresa. Za Vestu se smatralo da je uvijek bila bezvodna, ali najnoviji rezultati ukazuju na tragove kratkotrajnih bujica koje su nekada tekle njenom površinom.

Ceres je jedina patuljasta planeta u asteriodnom pojasu, sastavljena od stijena i leda, a sa svojom masom i prečnikom od 950 km zauzima oko jedne trećine ukupne mase asteriodnog pojasa. Nedavno je potvrđeno postojanje tragova vodene pare  na Ceresu, što je dalo vjetar u leđa teorijama koje pretpostavljaju da je ovo tijelo nekada pružalo povoljne uslove za razvoj primitivnih oblika života.

U julu 2011. godine Dawn je posjetila Vestu i tokom 14 mjeseci prikupljala detaljne podatke o ovom planetoidu s metalom bogatom jezgrom. Poslije toga zaputila se ka Ceresu a očekuje se da će ući u orbitu oko ovog nebeskog tijela 6. marta 2015. godine.

MESSENGER

MESSENGER (Mercury Surface, Space Environment, Geochemistry, and Ranging Mission)  je prva orbitalna misija oko Merkura, lansirana 03. augusta 2004. godine. Messenger je trebao pomoći naučnicim da nađu odgovore na pitanja o geološkoj historiji planete koja je značajno gušća u odnosu na ostale planete Sunčevog sistema. Također, planirano je da se ispitaju magnetna polja Merkura i način na koji ona funkcioniraju.

Messenger je u orbitu oko Merkura ušao u martu 2011. godine, a njegova primarna misija je trajala 12 mjeseci. Ipak ovaj žilavi svemirski brodić još uvijek odolijeva zubu vremena, dajući veliki doprinos istraživanjima sunčevog najbližeg susjeda. Na žalost Messengerov kraj je predviđen za april 2015. godine, kada će se letjelica prepustiti gravitacionom privlačenju planete i udariti o njenu površinu. Za utjehu, biće to spektakularan završetak jedne velike karijere.

Rosetta

Rosetta je robotska misija Evropske svemirske agencije upućena na kometu 67P/Churyumov–Gerasimenko (67P). Misija Rosetta je, ustvari, kombinacija letjelice Rosetta i lendera Philae, a njihov zajednički cilj je ispitivanje karakteristika komete domaćina. U augustu 2014. godine Rosetta je stigla u orbitu oko komete 67 P, da bi se u novembru iste godine Philae odvojio od matične letjelice i izvršio historijsko prizemljenje na površinu komete.2 Spletom nesretnih okolnosti Philae je ostao zaglavljen u nekoj od mnogobrojnih pukotina komete, ali je uprkos tome poslao određenu količinu podataka prikupljenih u okviru svoje primarne misije.

Letjelica Rosetta, pak, nastavlja svoje putovanje, u stopu prateći kometu 67 P, na njenom putu prema Suncu, a do susreta bi trebalo doći nekada u augustu 2015. godine. Postoje nade da će se u blizini Sunca i Philae probuditi iz svoje hibernacije, s obzirom na mogućnost da će njegovi solarni paneli dobivati sve više energije. Tada ćemo, možda, imati priliku čuti izbliza osciliranje magnetnog polja ove komete, pojavu koju je neko romantično nazvao pjesma komete.

p.s. Jeste li znali da 67 P svake sekunde prosipa dvije čaše vode u svemir. Naravno riječ je o isparenjima čestica vodene pare koje kometa ostavlja iza sebe.

New Horizons

New Horizons je NASA-ina bespilotna letjelica dizajnirana za svrhu istraživanje Plutona, Harona i, eventualno, objekata u Kuiperovom pojasu. Lansirana je u januaru 2006. godine, na let koji traje već devet godina.

„Primarna naučna misija je da istraži globalnu geologiju i morfologiju i mapira površinski sastav Plutona i Harona, kao i da prostudira neutralnu neioniziranu atmosferu Plutona i njegovu brzinu oslobađanja.“[2]

New Horizons će stići na odredište u julu 2015. godine i očekuje se da će, sem nabrojanih istraživanja i prikupljenih podataka, na Zemlju poslati i najdetaljnije fotografije Plutona i Harona ikada napravljene. Nedugo zatim letjelica će nastaviti svoj put prema zvijezdama (ustvari očekuje se da će stići do Kuiperovog pojasa i, uz malo sreće uspjeti analizirati neke od pripadajućih mu objekata).

 

Hubbleova godišnjica

3Ideja o postavljanju teleskopa u orbitu oko naše planete na realizaciju je čekala duži vremenski period. Još 1923. godine Hermann Oberth, jedan od pionira moderne raketne nauke, spomenuo je da bi rakete mogle poslužiti i za podizanje teleskopa u orbitu.[3] Svemirski teleskop Hubble je lansiran 67 godina kasnije, odnosno 1990. godine.

Pozicioniran iznad Zemljine atmosfere, koja utiče na oštrinu posmatrane slike i blokira određene talase, Hubble je stekao značajnu prednost u odnosu na sve teleskope postavljene na površini planete. Tokom godina snabdio je naučnike stotinama hiljada fotografija i izvršio veliki broj drugih mjerenja koja su doprinijela boljem uvidu u svijet oko nas.

U aprilu ovaj naučni instrument navršava 25 godina radnog staža. Iako Hubble u 2015. godini neće raditi mjerenja značajno drukčija u odnosu na protekli period, ipak je lijepo spomenuti ga na jednu ovakvu godišnjicu.

Sretno Voyager 2

Nekada tokom 2015. godine letjelica Voyager 2 bi trebala zakoračiti izvan granica Sunčevog sistema.

Voyager 2 je lansiran 20. septembra 1977. godine (tako davno da čak ni ja još uvijek nisam bio rođen). Ovaj izdržljivi svemirski brod putuje već 37,5 godina i još uvijek je operativan, što je poznato s obzirom na činjenicu da „Duboka svemirska mreža“ i sada prima njegov signal. Drži titulu jedinog svemirskog broda koji je posjetio Uran i Neptun. Planirano je da Hubble radi najmanje do 2018. godine kada se očekuje lansiranje James Webb Teleskopa.

Trenutna udaljenost Voyagera 2 je oko 107 astronomskih jedinica[4] što ga svrstava u red ljudskih tvorevina koje su najviše odmakle od svog doma.

Cassini i Enceladus

4Letjelica Cassini je lansirana sa Zemlje na putovanje do Saturna i njegovih satelita dugo sedam godina. Na sebi nosi ESA-inu sondu Huygens koja se spustila na Titan (mjesec) i poslala mnoštvo podataka.[5] Misija je, između ostalog, otkrila sedam novih Saturnovih satelita, kao i postojanje okeana slane vode na Enceladusu. Izvršen je i eksperiment kojim je testirana generalna teorija relativnosti, a ako baš gorite od želje da dobijete informaciju o svim eksperimentima provedenim u sklopu ove bogate misije, preporučuje vam se zvanična web stranica Evropske svemirske agencije ili članak o misiji na Wikipediji.

U oktobru 2015. godine je predviđeno novo približavanje Cassinija Enceladusu, na udaljenost koja će omogućiti detaljno proučavanje vodenih gejzira otkrivenih na ovom satelitu.

I dalje…

Ovo shvatite samo kao pregled malog dijela istraživanja i zanimljivih dešavanja koja nas očekuju u tekućoj godini. Preporučujem da zaronite u nepregledni svijet interneta te sami pokušate saznati kakve još epske poduhvate planiraju astronomi i istraživači svemira.

[1] Powell C.S. Greatest Hits of Space Exploration in 2014, Dostupno na:

 http://blogs.discovermagazine.com/outthere/2014/12/30/greatest-hits-space-exploration-2014/

[2] New Horizons, članak na Wikipediji. Dostupno na: http://bs.wikipedia.org/wiki/New_Horizons

[3] Predloženo u Oberthovom članak članku „Die Rakete zu den Planetenräumen“.

[4] Jedna Astronomska jedinica (Astronomical Unit ili AU) je prosječna udaljenost između Zemlje i Sunca.

[5] Cassini-Huygens, članak na wikipediji. Dostupno na http://bs.wikipedia.org/wiki/Cassini-Huygens

Adnan Popara,

Korišteni tekstovi

http://theconversation.com/from-mercury-to-pluto-the-year-ahead-in-planetary-exploration-36891

http://blogs.discovermagazine.com/outthere/2014/12/30/greatest-hits-space-exploration-2014/

http://solarsystem.nasa.gov/news/column-view.cfm?CLID=1626

http://en.wikipedia.org/wiki/Timeline_of_Solar_System_exploration

http://astrobites.org/2015/01/23/the-age-of-solar-system-exploration/

http://www.planetary.org/blogs/emily-lakdawalla/2014/12310836-planetary-exploration-in-2015.html

http://en.wikipedia.org/wiki/Dawn_(spacecraft)

http://en.wikipedia.org/wiki/4_Vesta

http://en.wikipedia.org/wiki/Ceres_(dwarf_planet)

http://www.nasa.gov/mission_pages/dawn/ceresvesta/

http://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2014/22jan_ceres/

http://www.space.com/17795-mercury-messenger.html

http://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?release=2014-212

http://en.wikipedia.org/wiki/Rosetta_(spacecraft)

http://en.wikipedia.org/wiki/Cassini–Huygens

http://www.esa.int/Our_Activities/Space_Science/Cassini-Huygens

http://bs.wikipedia.org/wiki/New_Horizons

http://hubblesite.org/the_telescope/hubble_essentials/

http://en.wikipedia.org/wiki/Hubble_Space_Telescope

http://voyager.jpl.nasa.gov/

http://en.wikipedia.org/wiki/Voyager_2

Slike

Slike prikazane u članku su preuzete sa wikipedije. Autor članka ne polaže pravo na iste.

Updated: February 26, 2015 — 12:36 pm
Astronomsko društvo Orion © 2016 Frontier Theme