INTERVJU SA AMIROM MULIĆEM

Since 1963

INTERVJU SA AMIROM MULIĆEM

NJEGOV PRIJEDLOG ZA IME ZVIJEZDE I EGZOPLANETE POSLAN JE MEĐUNARODNOJ ASTRONOMSKOJ UNIJI I PRIHVAĆEN. OD SADA PA DOK ČOVJEČANSTVO POSTOJI, BOSONA I NARON ĆE PREDSTAVLJATI BOSNU I HERCEGOVINU U SVEMIRU. INTERVJU JE OBAVILA ADELA SUBAŠIĆ – KOPIĆ.

DATO JE IME ZVIJEZDI I PLANETI. KOLIKO JE TO ZNAČAJNO?
Potrebno je razumjeti važnost postojanja institucija. Pogledajmo to ovako. Oko 120 zemalja učestvovalo je u davanju imena. Nisam upoznat s detaljima, zašto nisu sve, ali sve one koje su ili institucionalno vezane za Međunarodnu Astronomsku Uniju, ili imaju neki kontakt, recimo preko „Astronomy outreach“ programa, odnosno programa za promicanje astronomije gdje si ti koordinator za Bosnu i Hercegovinu, tu su.
Tako da je prirodno da je Bosna i Hercegovina tu. Dakle, zahvaljujući entuzijazmu članova, te prijatelja Društva, imamo neki institucionalni okvir.
To svakako ne važi samo za astronomiju. Da tako kažem, na zemlju koja ima simfonijski orkestar gleda se drugačije nego na zemlju koja ga nema. Drugo je pitanje kako taj orkestar svira.
ZAŠTO BOSONA I NARON?
Izbor mi je bio prilično očigledan, iako ima i drugih lijepih imena. Da se u astronomiji daju antička imena prastara je tradicija, pored one orijentalnih imena koja je također prastara. Tako za početak imamo dva antička imena vodotoka, koja nisu do sada komercijalizirana. A i ne zvuči loše.
TVOJA VEZA SA ASTRONOMIJOM
Te veze su višestruke. Pripadam generaciji koja je gradila trebevićku opservatoriju, tu sam bio kao srednjoškolac i student. Dakle, miješao sam cement za temelje BiH astronomije, tih davnih sedamdesetih. A kako to obično biva, život nam se vrtio oko Astronomskog društva. Isto kao što bi bilo kod bavljenja sportom, folklorom ili nekim tehničkim hobijem.
Desilo se tako da mi je i supruga iz kruga koji sam upoznao u klubu.
Učestvovao sam u nekim posmatranjima, a negdje pred rat i izdao popularnu knjigu iz astronomije, tačnije kosmologije, u izdanju astronomskog društva (RAĐANJE BESKRAJA).
S druge strane, ja nikad nisam bio pravi astronom. Za mene je astronomija bila nešto što ide uz fiziku.
NIJE SAMO FIZIKA
Tačno, nije samo fizika. Mene je prvenstveno interesovala fizika elementarnih čestica, a to ima direktne veze sa osobinama ranog svemira. Elementarne čestice bile su i predmet mog postdiplomskog studija u Oslu. Naime, u Norveškoj živim od 1995.
U astrofizici imamo sve, od nuklearne fizike do atomske spektroskopije i fizike fluida.
Ali, svakako, tu su i druga područja, sve naučne oblasti koje se bave Zemljom kao što su geofizika, meteorologija i tako dalje. Tu su i navigacija i geodezija. I ponovo mogu isto reći – i tako dalje.
Zato je postojanje astronomske opservatorije, ako ništa drugo, neizostavni element infrastrukture obrazovnog sistema neke zemlje.
ASTRONOMIJA U BiH
Nemam pravog pregleda, kao prijatelj Astronomskog društva Orion pratim njihove aktivnosti. U nekom smislu, astronomija se decenijama drži na Muhamedu Muminoviću, a drago mi je da vidim i nove mlade snage. Čuo sam da medresa u Visokom ima opremu kakva bi trebala biti dostupna srednjim školama svakog većeg centra (mali improvizirani planetarij i teleskop). Vrijedan je rad na obnavljanju aktivnosti predratnog Univerzitetskog astronomskog društva čiji je „Orion“ sljedbenik.
Iako, puno vremena je prošlo i u novim uvjetima potrebna su i nova rješenja. Podržavam vaše STEM aktivnosti kao novi pristup i uvođenje najmlađe populacije u prirodne nauke i svakako, astronomiju.
Ali, da kažem jednu stvar. Dali smo imena ekstrasolarnim objektima. Bilo bi još bolje da smo ih otkrili, to za astronome-amatere nije tehnički nemoguće.
U regiji imamo opservatoriju koja se proslavila brojem otkrivenih asteroida. Svakako, govorim o radu Korada Korlevića. Ne smijemo zaboraviti da je naša “Čolina Kapa” nastala prije opservatorije u Višnjanu, tako da mogu pretpostaviti da joj je dijelom poslužila kao inspiracija, kao dokaz da je takav projekt moguć.
SPOMENUO SI SVOJU KNJIGU
Da. Veći dio tiraža izgorio je za vrijeme ratnih djelovanja. U međuvremenu se u nauci o svemiru desilo jako puno novih stvari. Tako da se nadam do ljeta završiti preradu i proširenje tog teksta i uobličiti ga u knjigu.
DODATNA POJAŠNJENJA
Podsjećamo da od 2013. godine na putanji između Marsa i Jupitara kruži asteroid Sarajevo (zvanični broj 178267). Ime je prihvaćeno od strane Međunarodne astronomske unije, a na prijedlog hrvatskih i španskih astronoma u čast 50 godina od osnivanja Astronomskog društva u Sarajevu. Također, postoji još jedan toponim koji je vezan za BiH. U krater Jezero na Marsu planirano je spuštanje NASA rovera 2020. Krater je dobio ime po naselju Jezero na rijeci Plivi kraj Mrkonjić grada. Pretpostavlja se da je u krateru bilo pradavno jezero u rano doba Marsa kada je na njegovoj površini postojala tekuća voda.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *