May 29

Kako i drugi put ubiti astronomiju u BiH

Odluka Općine Stari Grad da se austrougarska tvrđava, poznata i kao Bistrik-kula, pretvori u ugostiteljski objekat izazvala je veliku medijsku pozornost. Od 1968. do 1992. godine, ovaj objekat je bio stariji dio kompleksa Astronomske opservatorije na Trebeviću. Tu su započele prve astronomske aktivnosti u Bosni i Hercegovini, jer od prahistorije pa do tada, izučavanje svemira u našoj državi gotovo da nije ni postojalo. Sa Bistrik-kule je snimljen Sarajevski atlas neba, kapitalni zapis zvjezdanog neba preslikanog na nekoliko hiljada staklenih fotografskih ploča. Opservatorija je tokom Opsade Sarajeva devastirana i opljačkana. Nestao je i Sarajevski atlas neba, bogata biblioteka, te svi pomoćni uređaji. Gotovo četvrt stoljeća od rata, jednom birokratskom odlukom (koja nažalost ima pravno, mada ne i moralno utemeljenje), stari dio nekadašnje Opservatorije se pretvara u šumsku kafanu.

I 3. mart 1963. godine. Osnovan Akademski astronomsko astronautički klub. Narednih decenija je mijenjao ime i pred rat je nosio naziv: Univerzitetsko astronomsko društvo Sarajevo.

II 1965. godine, otvorena Narodna opservatorija Mejtaš na zgradi Doma izviđača. 1968. godine Društvo je od grada Sarajeva dobilo na korištenje austrougarsku tvrđavu na Trebeviću poznatu kao Bistrik kula. U periodu od 1968-1973. dobrovoljnim radom članova izgrađene su dvije kupole (3,6 i 4,6 metara) i u njima postavljeni teleskopi. Opservatorija se bavila popularizacijom astronomije, edukacijom mladih, stručnim i naučnim radom.

III Od 1975-1982 godine izgrađena je nova zgrada Opservatorije (desetak metara od austrougarske tvrđave). Taj dio Opservatorije je imao urednu urbanističku i građevinsku dozvolu, a zgrada je također plod dobrovoljnog rada članova koji je trajao skoro 10 godina. Četverospratna zgrada je na vrhu imala kupolu prečnika 8 metara i teleskop prečnika 62 cm, tada jedan od tri najveća teleskopa u bivšoj Jugoslaviji.

IV Tokom višedecenijskog rada Astronomsko društvo je izdalo preko 30 knjiga, publikacija, zvjezdanih mapa i postera. U tom pogledu smo još uvijek neprevaziđeni na prostoru bivše države. Generacije amatera, a i profesionalaca su svoje prve astronomske korake učili na knjigama izdatim u Sarajevu.

V Tokom Opsade Sarajeva (1992-1995) kompleks opservatorije je razoren. Sve kupole, instrumenti i ostalo su bili uništeni ili odneseni.

VI 11.03.2008. godine u registar udruženja Federalnog ministarstva pravde upisano je Udruženje „Astronomsko društvo Orion” (AD Orion).


VII Astronomsko društvo Orion je pravni i obnoviteljski sljedbenik Univerzitetskog astronomskog društva Sarajevo koje je djelovalo do 1992. Tako da svoje aktivnosti veže na Univerzitetsko astronomsko društvo koje. Najznačajniji rezultat višedecenijskog rada Astronomskog društva u Sarajevu bila je izgradnja i rad prve i jedine Astronomske opservatorije u BiH. Ova zvjezdarnica, koja je u lokalnim okvirima djelovala pod nazivom Astronomska opservatorija “Čolina kapa”, a na međunarodnoj razini kao Astronomska opservatorija Sarajevo, bila je okosnica popularizacije astronomije, amaterskog, stručnog i naučnog rada za cijelo područje BiH. Imala je izuzetan regionalni značaj u okvirima bivše države, a odjeci ovog djelovanja postoje i danas.

Predratno UADS čiji smo sljedbenik je realiziralo sljedeće ključne aktivnosti:

• Popularizacija astronomije u najširem smislu u BiH i regiji.
• Javna posmatranja neba pomoću teleskopa.
• Izdavačka djelatnost (preko 30 knjiga, postera, mapa).
• Obavještavanje javnosti o svim značajnijim astronomskim pojavama i događajima kao što su pomračenja Sunca i Mjeseca, pojava kometa, počeci godišnjih doba, izlazi i zalazi Sunca i Mjeseca itd.
• Pomoć učenicima i studentima pri izradi projekata za takmičenja, maturske i diplomske radove sa područja astronomije.
• Snimanje fotografskog atlasa neba (Sarajevski Atlas Neba) u periodu od 1972-1978. Na oko 1000 staklenih fotografskih ploča osjetljivih na crveni i plavi dio spektra snimljeno je cijelo sjeverno nebo.
• Trogodišnji projekat patrolnih posmatranja sjajnih meteora – bolida pomoću kamera tipa “riblje oko”.
• Fotoelektrična fotometrija (mjerenje promjena sjaja) Be zvijezda u okviru međunarodne saradnje.
• Posmatranja i snimanja pomračenja, kometa, asteroida itd.
• Organizacija ljetnih i zimskih škola astronomije, astronomskih vikenda, takmičenja i sličnih manifestacija.

Naše aktivnosti u proteklih 10 godina:

• Svojim snagama smo 2011. ponovo probili šumski put koji vodi od cilja Bob staze do Opservatorije. Tu je za dvadesetak godina izraslo drveće. Također smo angažirali bager da „preore“ put i plato. Iako je područje bilo deminirano godinu dana prije, naišli smo na 3 minobacačke neeksplodirane granate koje je uklonila Civilna zaštita.
• Realizacija Projekta „Aktivnosti za obilježavanje Međunarodne godine astronomije 2009 (IYA2009)“. Aktivnost je realizirana u drugoj polovini 2008. godine uz pomoć Federalnog ministarstva pravde.
• Projekat “1000 Galileoskopa za 1000 škola u BiH – Jedno nebo za sve”. Projekat je započeo u decembru 2010. godine i završen do kraja 2012. Finansijski su ga podržali ambasada kraljevine Norveške u Sarajevu i Ministarstvo civilnih poslova BiH. Logističku podršku pružao je štab NATO snaga u BiH.
• U proteklih 6 godina Astronomsko društvo Orion je bilo organizator stotina javnih posmatranja neba za građane, sproveli smo na desetine i desetine predavanja iz astronomije, astronomskih radionica, prvenstveno za učenike osmogodišnjih i srednjih škola.
• Uspostavili smo bosanskohercegovačku meteorsku mrežu pomoću sedam (7) video kamera.
• U znak priznanja za naš rad Međunarodna astronomska unija nam je dala priliku da jedan asteroid nazovemo po nečemu iz BiH. Nazvali smo ga “Sarajevo” i od 2013. godine imamo jedini svemirski objekat koji nosi ime vezano uz BiH. Ovaj asteroid, označeno i brojem 178 267, kruži u orbiti između Marsa i Jupitera.
• Uradili smo arhitektonski nacrt projekta obnove Opservatorije i to u vidu prve faze (obnova Bistrik kule). Ujedno je urađen i predračun troškova iz koga se vidi da bi sve to koštalo oko pola miliona konvertibilnih maraka. Naša osnovna ideja je da rekonstruisana Opservatorija bude mini naučni centar za astronomiju i prirodne nauke, te da učenici i studenti imaju priliku da se uvedu u naučni rad.
• Na mnogo mjesta smo aplicirali tražeći donatore. Neke od tih inicijativa su još u toku.
• Posljednje dvije godine smo započeli nove aktivnosti na popularizaciji prirodnih nauka, ne samo astronomije, kroz implementaciju STEM programa (Science – nauka, Technology-tehnologija, Education-edukacija i Mathematics-matematika). Prvi u BiH smo započeli ovakav pristup kako bi smo mlade privukli da se bave prirodnim naukama, da kasnije lakše savladaju svoje školske programe koji su još uvijek kruti.

Kao nevladina organizacija, koja nema nikakva budžetska sredstva, u kojoj su svi volonteri, smatramo da smo u našim okvirima uradili sve da ideju astronomije u BiH sačuvamo i da pokušamo obnoviti Astronomsku opservatoriju na Trebeviću. Opservatorija ne treba da se obnovi radi nekoliko desetina zaljubljenika u svemir i svemirska prostranstva. Opservatorija TREBA općinama, Općini, Gradu Sarajevu, Kantonu Sarajevo, Federaciji BiH i konačno našoj Bosni i Hercegovini. Stoga očekujemo što širu i veću podršku javnosti, da se ova sramna odluka poništi i povuče.

Online peticija

Muhamed Muminović

Utemeljitelj i predratni direktor Opservatorije od 1973. do 1992.

Leave a Reply

*