Nakon Neowise komete, koja se tokom ljeta (pro)šetala našim nebom, fenomen koji je podigao najviši vrtlog “zvjezdane” i medijske prašine u 2020. godini, zasigurno je predstojeća Velika konjunkcija gasovitih divova Jupitera i Saturna. Vjerovatno su se mnogi zapitali kakav je nebeski fenomen u pitanju i po čemu je poseban?

Konjunkcija planeta je pojava prilikom koje se dva nebeska tijela prividno (tj. iz perspektive posmatrača i posmatračica sa Zemlje) približe jedno drugom, iako u stvarnosti njihova udaljenost i dalje iznosi stotine miliona kilometara. Pa će tako u ponedjeljak, 21. decembra, na dan Zimskog solsticija, planete Jupiter i Saturn na nebeskom svodu biti na udaljenosti od svega 0,1° (stepen), odnosno 6′ (uglovnih minuta). Poređenja radi, uglovni prečnik Punog mjeseca iznosi čak 30′, što znači da će Jupiter i Saturn prividno biti na gotovo neznatnoj udaljenosti. Naravno, u stvarnosti će ova dva gasovita diva jedan od drugog biti udaljeni otprilike 734 miliona kilometara.

Predstojeća konjunkcija Jupitera i Saturna u medijima je već dobila nadimak “Božićna zvijezda”, jer se pretpostavlja da će Jupiter i Saturn biti toliko blizu da će izgledati kao jedinstveno nebesko tijelo ili objekat. Ipak, činjenica je da niko ne može sa sigurnošću reći kako će predstojeća konjunkcija izgledati. Naime, dok se regularne konjunkcije Jupitera i Saturna događaju otprilike svakih 20-ak godina, posljednja Velika konjunkcija ovih planeta zabilježena je prije gotovo četiri stoljeća (1623. godine), kada zbog prevelike blizine Sunca nije bila vidljiva posmatračima/icama sa Zemlje. Stoga je od posljednje Velike konjunkcije Jupitera i Saturna (1226. godine) vidljive sa Zemlje prošlo gotovo osam stotina godina. Nadamo se da će nebo iznad Bosne i Hercegovine sutra biti dovoljno vedro za posmatranje ovog rijetkog nebeskog fenomena. Planete će biti veoma blizu jedna drugoj, a prizor divan i ukoliko ga posmatramo golim okom, dok će dvogled ili mali teleskop omogućiti još spektakularniji pogled.

ZIMSKI SOLSTICIJ

Ovogodišnja Velika konjunkcija naših gasovitih divova odigraće se ni manje ni više nego na dan Zimskog solsticija. Zima na Sjevernu hemisferu Zemlje i u Bosnu i Hercegovinu stiže u ponedjeljak, 21. decembra, u 11 sati i dvije minute. Istovremeno, na Južnoj hemisferi Zemlje počinje ljeto. Sutra nas očekuju najkraći dan i najduža noć u godini, kada će se Sunce spustiti oko 23,5° ispod nebeskog ekvatora. Svake godine, Sunce se već nakon Zimskog solsticija ili Zimskog suncostaja počinje postepeno podizati, te 20. marta, na dan Proljetne ravnodnevnice, “presiječe” nebeski ekvator, pa tada slavimo početak proljeća.

Piše: Muhamed Muminović