Serija članaka portala Space.com pod nazivom Living on Other Planets: What It Would Be Like, donosi viziju onoga što će dočekati astronaute kada jednog dana kroče na neistražena tla nebeskih objekata Sunčevog sistema. U nastavku slijedi slobodni prijevod članka What It Would Be Like to Live on Neptune’s Moon Triton. Neptun, baš poput ostalih gasovitih planeta, nema čvrsto tlo na koje bi se mogla spustiti letjelica sa Zemlje. Međutim, njegov najveći prirodni satelit Triton bi se mogao pokazati kao interesantno mjesto za izgradnju svemirske kolonije. Do sada, svega jedna letjelica je posjetila ovaj satelit, i to se desilo sada već davne 1989. godine. Voyager 2 proletio je pored Neptunovog sistema i tom prilikom fotografisao Južnu hemisferu Tritona.

Spomenute fotografije prikazuju površinu satelita sačinjenu uglavnom od stijena i azotnog gasa, na kojoj se smjenjuju krateri i glatke, zaravljene oblasti. Zaravnine su rezultat oblaka prašine i nitrogenskog gasa koji eruptiraju kroz koru ovog satelita. Taj talog se poslije raznosi plutajući tankom atmosferom i polako pada na tlo. Još uvijek nije jasno koliku bi opasnost predstavljale ove erupcije za nekoga ko bi stajao na samoj površini. Iako u Tritonovoj tankoj atmosferi postoje blagi vjetrovi, ne biste ih osjećali dok stojite na površini. “Bilo bi isto kao da stojimo na našem Mjesecu”, izjavio je Masters, dodajući da Tritonova slaba atmosfera ne dozvoljava atmosferske promjene ili obojeno nebo. Dok se Neptun kreće svojom orbitom na putovanju dugom oko 165 godina, polarni regioni Tritona se kupaju u Suncu tokom polovine tog vremena. Sunčeva svjetlost rezultira sezonskim promjenama površinskog pritiska ovog satelita – atmosfera postaje malo gušća nakon što Sunce uzrokuje sublimaciju dotada zamrznutih azota, metana i ugljen monoksida na Tritonovoj površini. Procjenjuje se da je atmosferski pritisak na Tritonovoj Južnoj hemisferi učetvorostručen od vremena posjete Voyagera 2, ali je i dalje 20.000 puta manji od pritiska na površini Zemlje.

Život na Tritonu ne bi vam donio mnogo uživanja u promjenama godišnjih doba niti oscilacije temperature. Sa prosječnom temperaturom od -235 °C, Triton je drugo najhladnije nebesko tijelo u Sunčevom sistemu. Zanimljivo je da se ovaj satelit nije formirao zajedno i istovremeno sa svojom rodnom planetom i vjerovatno predstavlja nebeski objekat koji je Neptun “zarobio”. Zbog toga je Triton jedini prirodni satelit u Sunčevom sistemu koji orbitira u pravcu suprotnom rotaciji svoje matične planete. Šetajući njegovom površinom imali bi priliku uživati u izlascima sunca na zapadu i zalascima sunca na istoku. Ovdje bi se naša matična zvijezda Sunce činila tek svjetlucavom tačkicom na nebu, a dan bi trajao skoro šest standardnih zemaljskih dana.

Tritonova orbita oko matične planete je nagnuta, pa bi boravak na onom dijelu ovog satelita koji je uvijek okrenut ka Neptunu, omogućio pogled ne samo na ekvatorijalni region planete, već i na polarne regione. Nije poznato ima li Triton neke zanimljive geološke karakteristike koje biste željeli da posjetite, ali ako bi krenuli u šetnju ovim satelitom prateći ekvatorijalnu liniju, trebalo bi oko 70 zemaljskih dana da se vratite na polazište. To bi pomoglo navikavanju na hod u Tritonovoj nevjerovatno slaboj gravitaciji, koja iznosi oko 8% Zemljine gravitacije, odnosno 50% gravitacije Mjeseca. Ali ne očekujte da biste mogli provesti šetnju razgovarajući telefonom sa nekim na Zemlji – potrebno je četiri sata da svjetlost (i radio signal) otputuje od Tritona do Zemlje.

Pripremio: Adnan Popara