Astronomske knjige nas uče kako je Svemir nastao u jednom veličanstvenom trenutku nekada davno i  sve od samih svojih početaka širi se nevjerovatnom brzinom u svim pravcima. Postoji li nešto izvan njegovih „granica“ to današnjem čovjeku nije poznato, ali isto tako mu nije poznato ni mnogo toga što postoji unutar Svemira. Ili kao što je to Šekspir rekao „više je toga na Nebu i Zemlji nego što si ti u svojoj filozofiji mogao i usniti, moj Horacije“. Nevjerovatna kosmička prostranstva dom su nebrojenim milijardama galaksija, zvijezda, planeta i još koječega. Ali u njima se iznjedrio i život. Na jednoj maloj stjenovitoj kugli, pokrivenoj sa oko 70% vode, buja on u nebrojenim oblicima od kojih je jedan „inteligentni“ („Mudri Čovjek“ kako je samog sebe nazvao). I koliko nam je poznato ovo je jedino mjesto (ikada i igdje u prostoru i vremenu) na kom život postoji. A ono što nam nije poznato…

PROGRAM SETI

Prvu modernu verziju potrage za vanzemaljskom inteligencijom (SETI) poduzeo je Frank Drake putem eksperimenta pod nazivom Projekt OZMA. Drake je povremeno koristio 26-metarski radio teleskop u Green Banku (Zapadna Virdžinija) da bi ispitao područje oko zvijezda Tau Ceti i Epsilon Eridani. Od tog pionirskog pokušaja prošlo je više od pedeset godina u kojima je SETI dobio na popularnosti, naročito kroz naučnofantastičnu literaturu, holivudske blokbastere ili serije. Ipak i pored određenih ulaganja i velikog interesovanja javnosti još uvijek nije otkriven ni najmanji trag života van Sunčevog sistema. Naravno ono za čim se traga nisu bakterije sa Sirijusa ili mahovina s Vege već život, inteligentan i razvijen u toj mjeri da je u stanju komunicirati putem radio valova odnosno emitovati na određenim frekvencijama. Istini za volju mora se priznati da se putem SETI Programa osluškuje tek jedan mali dio neba i to na određenim frekvencijama. Ovaj Program obično koristi onaj dio kapaciteta radio teleskopa koji nije predviđen za „ozbiljna“ istraživanja, pasivno pretražujući područje prema kojem je teleskop okrenut u datom trenutku. S obzirom na to da naša Galaksija sadrži stotine milijardi zvijezda u disku prečnika od stotinu miliona godina potrebno je mnogo više pretrage samo da bi se pokrio dio Mliječnog puta.

Drake je svojevremeno procijenio da bi broj naprednih civilizacija u našoj Galaksiji mogao iznositi oko 10.000. S obzirom da bi one mogle biti međusobno na vrlo velikim udaljenostima i da bi mogle komunicirati u velikom rasponu radio talasa i signalnih protokola dobivamo ogroman broj mogućih signalnih područja koja treba nadzirati. Sadašnja situacija je usporediva sa lutrijom od milijardu tiketa za koju smo kupili tek dvije do tri srećke, ali se nadamo dobitku. Ova lutrija je dobila i svoju matematičku procjenu na način da je Guillermo Lemarchand (Univerzitet Buenos Aires) izračunao da različiti SETI programi analiziraju tek stobilioniti dio kosmičkog šuma koji stiže do nas. Za analizu prikupljenih SETI podataka je potrebna i velika procesorska snaga, a to je riješeno na način da se sirovi signal prosljeđuje na milione privatnih računara širom svijeta koji u slobodno vrijeme obrađuju podatke i rezultate vraćaju istraživačkom timu. Jedan od programa koji omogućava ovu vrstu dijeljenog procesuiranja se naziva BOINC i možete ga preuzeti na svoje računare te tako i sami doprinijeti uspjehu istraživanja Svemira.

NOVA INICIJATIVA

Dvadesetog jula 2015. godine u prostorijama Kraljevskog društva u Londonu objavljeno je da je ruski preduzetnik Yuri Milner spreman uložiti 100 miliona dolara u novi projekt SETI Programa i nazvao je to Milner’s Breakthrough Listen Initiative. Ovu inicijativu je podržao jedan od najvećih naučnih umova XX i XXI vijeka Stephen Hawking lično. Kako je objavio navedeni dvojac predviđeno je da se u narednih deset godina ova vrsta potrage unaprijedi na način koji do sada nije bilo lako ni zamisliti. Predviđeni novac će omogućiti iznajmljivanje kapaciteta dva najveća radio teleskopa u svijetu, Green Bank teleskopa u Zapadnoj Virdžiniji i Parkes teleskopa u Australiji. S obzirom da su ovi teleskopi smješteni na različitim hemisferama ovim će praktično biti osmatrano cijelo nebo. Također, sa Univerzitetom Berkley u Kaliforniji biće sklopljen ugovor o razvoju instrumenata i metoda za procesuiranje digitalnog signala, a i predviđen je zakup kapaciteta Automated Planet Findera (APF) u Lick opservatoriji u Kaliforniji. APF će optičkom pretragom neba biti u mogućnosti otkriti laserske signale snage od 100 wati naviše, sve u rasponu od 50 svjetlosnih godina od Zemlje.

S obzirom na višedecenijsko osluškivanje u okviru različitih SETI programa širom planete kao i činjenicu da u tom periodu nije bilo značajnog pomaka u istraživanju, početni entuzijazam za ovu vrstu traganja je dosta splasnuo. Tim prije će ova finansijska pomoć doprinijeti novom zamahu u potrazi za drugim inteligentnim bićima u Svemiru. Naravno nema garancija da će SETI i tokom narednih deset godina otkriti nešto novo, ali Yuri Milner je tu činjenicu prokomentarisao na sljedeći način: „Ako ne pronađemo ništa u narednih 10 godina onda ćemo morati produžiti potragu na narednih 10 godina, potom na 20, ako bude neophodno. Jednostavno ćemo nastavljati dalje sve dok ne dobijemo odgovor.“ Predviđeno je da potraga obuhvati oko milion zvijezda u našoj Galaksiji, ali i oko 100 obližnjih galaksija. S obzirom na razvoj tehnologije svaka naredna godina će donositi unapređenja u pretrazi. Dan Werthimer, veteran SETI programa i jedan od osnivača SETI@home servisa za distributivno procesuiranje tvrdi kako su današnji sistemi u mogućnosti analizirati pet puta više spektralnih podataka brzinom stotinu puta većom u odnosu na one ranije, kao i da je njihova osjetljivost povećana za oko pedeset puta.

Stephen Hawking je pružio apsolutnu podršku projektu iako ne gleda sa optimizmom na mogućnost eventualnog susreta dviju, po svemu različitih, civilizacija. Hawking ističe da, ako negdje u našoj blizini i postoje inteligentna bića, ona bi mogla biti tehnološki naprednija od čovjeka u toj mjeri da bi na nas mogli gledati onako kao što mi gledamo na bakterije. Historija čovječanstva je pokazala da susreti različitih civilizacija na Zemlji obično završe negativno po tehnološki slabije narode, a često je dolazilo i do njihovog potpunog istrebljenja. Hawking je iskazao bojazan da bi se nešto slično moglo desiti i današnjem čovjeku. Ipak on smatra kako i dalje treba da tragamo za drugim inteligencijama jednako kao što i dalje treba da vršimo naučna istraživanja iz jednog jednostavnog razloga. Zato što smo ljudi.

Piše: Adnan Popara

LITERATURA

1. „Search for Extraterrestrial Intelligence Nets Historic Cash Infusion“ (Scientific American)
2. „Breakthrough Listen: Giant Leap for SETI“ (Sky&Telescope)
3. „Eavedropping on ET: Two New Programs Launching to Listen for Aliens“ (Space.com)
4. „Yuri Milner: Why I Funded the Largest Search for Alien Intelligence Ever“ (Time)
5. „Search For Extraterrestrial Intelligence“ (Wikipedia)

KORISNI LINKOVI

1. http://www.seti.org/
2. http://setiathome.ssl.berkeley.edu/