NAUČNA OTKRIĆA U DOBA ISKUŠENJA

Since 1963

NAUČNA OTKRIĆA U DOBA ISKUŠENJA

Usljed novonastale situacije sa pandemijom, često smo prebukirani lošim vijestima, nekim tmurnim brojkama i pozivima da ostanemo u svojim domovima. Vjerovatno ste se susreli s nizom članaka o tome šta to raditi kod kuće i kako kvalitetno provesti vrijeme u izolaciji. Mi Vam nudimo niz kratkih priča koje su nas motivirale da učimo i stvaramo u ovim čudnim vremenima, a nadamo se da ćete i Vi osjetiti oduševljenje koje je smo i mi imali pri stvaranju ovog teksta.

Ipak se okreće
Svi ste sigurno čuli za Galilea Galileja kao jednog od slavnih pionira fizike, ali kako je to sve bilo njemu preživjeti, saznat ćemo u narednom odlomku.
Vratimo se nekih pedeset godina unazad (prije Galileovog vremena), kada Nikola Kopernik objavljuje knjigu u kojoj predstavlja činjenice koje podržavaju teoriju heliocentričnog sistema svijeta. Objavljeni sadržaj se kosio sa tadašnjim učenjima crkve, međutim, u samoj knjizi se nije moglo odgonetnuti da li su to samo propozicije ili stav samog autora. Nedugo zatim Kopernik umire. Zbog prethodno navedenih razloga, kao i odlaska sa ovog svijeta, on nikad ne postaje žrtvom inkvizicije. Ipak, Galilej je bio nešto odvažniji i, inspirisan Kopernikovom knjigom, jasno obznanjuje svoj stav o tome da Zemlja zaista obilazi oko Sunca, a ne obratno kako se u to vrijeme vjerovalo. Zbog toga biva proglašen heretikom i ostatak svog života provodi progonjen ili zatvoren u kojekakvim tamnicama ili kućnom pritvoru. Uprkos svemu što ga je zadesilo za života, nikada se nije odreakao svojih uvjerenja. I tako dolazimo do njegovih, većini već poznatih, riječi: „Ipak se okreće“ (Zemlja oko Sunca).

Kroz prizmu kuge
U Londonu 1664. Godine izbija epidemija kuge i ljudima u Lononu i okolnim mjestima dešavalo se isto što se trenutno dešava nama. Univerzitet Kembridž je zatvoren i učenici koji su bili iz drugih gradova i sela zaputili su se u svoja rodna mjesta. Među njima bio je i Isak Njutn, nama danas poznat kao jedan od najutjecajnijih fizičara svih vremena. Narednih godinu i po dana Njutn je radio i izučavao nove koncepte osamljen u roditeljskoj kući. Ovaj period njegovog života smatra se najplodonosnijim za njega i nauku uopće. U to vrijeme, uz pomoć proučavanja prizmi, nastala su otkrića o prirodi svjetlosti, osim toga nastali su i famozni Njutnovi zakoni koji čine osnovni stub grane fizike pod nazivom mehanika. Također, nastaje i potpuno nova grana matematike, nama danas poznata kao diferencijalni račun. Dalje, dolazimo i do one poznate priče kada Njutn gledajući jabuku kako pada otkriva koncept gravitacije. I sve to za vrijeme izolacije!

Relativno loša vlast
Albert Ajnštajn rođen je u jevrejskoj porodici mada on sam nije bio prakticirajući Jevrej. Njegova Teorija relativnosti kao i pacifistički stavovi nisu odgovarali tadašnjoj njemačkoj vlasti. Adolf Hitler 1933. godine dolazi na vlast u Njemačkoj. U to vrijeme Ajnštajn je bio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegova imovina u Berlinu biva mu oduzeta kao i njegovo mjesto u Pruskoj akademiji nauka. Svoj život i naučni rad nastavlja u SAD-u. Nikada se nije vratio u Njemačku.

Žene ipak drugačije zrače
Marija Kiri poznata je kao prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu i prva osoba koja je tu nagradu dobila dva puta. Za života, zajedno sa svojim mužem Pjerom Kirijem, bavilla se proučavanjem elemenata sa radioaktivnim svojstvima. Zajedničkim snagama oni otkrivaju polonijum i radijum. Također, za vrijeme Prvog svjetskog rata, ona radi na razvijanju prenosivog rentgen (x-ray) aparata kojim su se pregledali vojnici na bojištu. Marija umire 1943. godine od posljedica prevelike izloženosti zračenju. Ona je velika heroina kao i simbol žrtve i otpora mnogih žena naučnica, zahvaljujući njima ja sam sada (jedna od mnogih žena naučnica i budućih naučnica) u mogućnosti da pišem ovaj tekst.

Biti ili…
Osim nauke, u izolaciji su nastala briljantna djela u poeziji, prozi i slikarstvu.
Vilijam Šekspir je, u izolaciji zbog one iste kuge od koje je nekoliko desetljeća kasnije pobjegao Njutn, napisao jedno od svojih najpoznatijih djela: „Kralj Lear“. Izgubivši posao glumca u teatru, Šekspir bez stalnog posla dobija mnogo slobodnog vremena koje provodi u pisanju. Tada još nastaju i „Magbet“ i „Antonije i Kleopatra“. Kreator poznate slike „Vrisak“, Edvard Munch, ne samo da je bio svjedok pandemije španske groznice, već je i obolio od iste. Na svu sreću, uspijeva se izliječiti i nakon toga slika mnoga poznata djela. Bitno je izdvojiti njegov autoportret koji prikazuje kako oslabljen i istanjene kose sjedi na svojoj bolesničkoj postelji. Đovani Bokačo tokom epidemije kuge piše „Dekameron“.

All (bodies and minds) inclusive
Osim naučnika koji su svoje snage usmjerili na dobro u toku pandemija, mnogi od njih su zbog nekih životnih okolnosti ili teških bolesti također imali komadićima oštrog stakla posut put ka uspjehu.
Džon Neš, matematičar s velikim doprinosom teoriji igara, dobio je Nobelovu nagradu. Veliki dio života je bolovao od šizofrenije ali je i dalje nastavljao svoj naučni rad i doprinos matematici. 2001. godine snimljen je film onjegovom životu pod nazivom „A Beautiful Mind“.https://livingwithschizophreniauk.org/john-nash/; https://www.imdb.com/title/tt0268978/
Teorijski fizičar Ričard Fejnman nikada nije svojoj okolini uskraćivao smijeh i pozitivnu energiju. Svojom harizmom mogao je privući fizici čak i ljude koji bi smatrali da je to iznimno dosadna i monotona nauka. Među kolegama je bio poznat kao glavni komičar i izabavljač. Dao je ogroman doprinos kvantnoj fizici sa tzv. Fejnmanovim dijagramima koji slikovito prikazuju ponašanje subatomskih čestica. S druge strane njegov privatni život imao je dosta uspona i padova. U mladosti je teško prebolio smrt svoje prve supruge, dok pred kraj života obolijeva od teškog abdominalnog tumora, odlazi na operacije, dijalize, ali na kraju ipak umire u 69. godini. Posebno u vidu predavanja, a primjer jednog takvog možete pogledati ovdje: https://www.youtube.com/watch?v=P1ww1IXRfTA. Pismo Ričarda  Fejnmana njegovoj prvoj ženi: http://www.lettersofnote.com/2012/02/i-love-my-wife-my-wife-is-dead.html.
Posljednji koga ćemo ovaj put spomenuti je Stiven Hoking koji je po mom, a i po mišljenju mnogih jedan od najvećih umova čovječanstva. Dok je još bio student, dijagnosticirana mu je bolest motornog neurona (ALS) i vremenom je gubio motoričke sposobnosti svog tijela. Na kraju je postao potpuno vezan za invalidska kolica i kompjuterski uređaj pomoću koga je govorio. Možda zaista veliki umovi ne trebaju tijelo. Kao i o životu Džon Neša i o životu Hokinga snimljen je film. O njegovom životu i postignućima možete pogledatio ovdje: https://en.wikipedia.org/wiki/Stephen_Hawking. Kao i o životu Džon Neša, o životu Hokinga snimljen je jedan predivan film: https://www.imdb.com/title/tt2980516/ .

Nadam se da ovaj tekst čitate u dobrom zdravlju i toplini svoga doma. Ovi ljudi koje sam kroz nekoliko kratkih priča spomenula dokaz su nam da naš život ima smisla samo onda kad učimo i stvaramo. Budimo borci i svijetle tačke u ovoj neizvjesnoj situaciji. Ko zna… Možda se u baš nekome od nas krije genije.

Medina Dugonjić

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *